Salona, antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočno jadranske obale. U antici je bila glavni grad rimske provincije, da bi u vrijeme seobe naroda bila napuštena, a poslije se istočno od razvalina antičkog grada razvio hrvatski srednjovjekovni grad Solin. Salona je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na jadranskoj obali i za njezinu učinkovitu zaštitu kao i tranziciju u arheološki park naručena je izrada Plana upravljanja.
Donošenjem Plana upravljana, uvodi se osmišljeno upravljanje kulturnom baštinom Grada Solina što će biti korisno ne samo za vlasnike kulturnih dobara i očuvanje baštine, već i za širu zajednicu i njezin gospodarski razvoj.
Najvažnija svrha svakog plana upravljanja kulturnom baštinom ili kulturnim dobrom je postizanje svojevrsnog konsenzusa o aktivnostima između vlasnika i nadležne konzervatorske službe, a koje se poduzimaju u cilju očuvanja kulturnih dobara. Plan tako postaje „dogovorni projekt“ koji uz popis svih planiranih aktivnosti organizira sve subjekte i njihove interese i aktivnosti, prava i obveze, podređujući ih jednom središnjem i strateškom cilju, očuvanju kulturnog dobra.

Zavičajni muzej u Donjoj Kupčini očuvani je povijesno kulturni kompleks drvene arhitekture u kojem su u autentičnom prostoru izloženi razni etnografski predmeti koji svjedoče o načinu seoskog života u Pokuplju u 19. stoljeću pa sve do sredine 20. stoljeća. Bogata materijalna kulturna baština koju su mještani prikupili u muzeju prvi puta je bila predstavljena javnosti 1968. godine pod vodstvom tadašnje ravnateljice Etnografskog muzeja u Zagrebu Marijane Guščić i njezinih suradnika.

U narednih nekoliko godina na današnjem prostoru muzeja postavljeno je nekoliko izvornih zgrada koje svjedoče o povijesnom narodnom graditeljstvu spomenutog vremena i prostora pa je muzej formalno otvoren 1973. godine. Zbirka Zavičajnog muzeja godinama se povećavala te je 21.11.2011. stručno povjerenstvo Ministarstva kulture donijelo rješenje za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za zbirku Zavičajnog muzeja sa 1448 registriranih etnografskih predmeta.

Projekt interpretacijskog centra predviđa uvođenje multimedijskog vodiča s digitalnim legendama, interaktivnim kvizom za posjetitelje, te AR igrom o istraživanju baštine.

Akcijski plan upravljanja posjetiteljima za Centar za posjetitelje „Velike zvijeri“ treba osigurati identifikaciju vrsta posjetitelja, njihove navike i htijenja, a sukladno tome identifikaciju dodatnih programskih sadržaja koje im je potrebno pružiti u cilju zadovoljstva posjetitelja ponudom Centra. Isto tako Akcijski plan treba definirati vrste turističko-znanstveno- edukativnih sadržaja koji interesiraju pojedine vrste posjetitelja te dati smjernice za razvoj programskih aktivnosti za ciljanu publiku/posjetitelje.

Marketinški plan se izrađuje u okviru projekta „Centar za posjetitelje o velikim zvijerima“ (KK.06.1.2.02.0007) kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Zadatak marketing plana je analizirati tržište, utvrditi ciljane skupine, te definirati proizvode Centra i način njihova promicanja i realizacije na tržištu.

Cilj izrade koncepta je predložiti sustavni pristup u razvoju kulturno-turističkih proizvoda uvažavajući sve raspoložive resurse Grada Virovitice, a osobito resurse na području kulture, kulturne i prirodne baštine uz uvažavanje običaja, tradicije te do sada razvijenih institucionalnih i pojedinačnih kapaciteta.

Kazališna družina „Ivana Brlić-Mažuranić“ naručila je izradu modela sudioničkog upravljanja, koji uključuje poslovni plan, plan komunikacije, plan održivosti, plan praćenja/vrednovanja za Kulturni centar mladih – KUL centrom u Slavonskom Brodu. Projektom „Kulturni centar mladih – Razvoj javno – civilnog partnerstva u kulturi u Slavonskom Brodu“ mladima se nastoji osigurati dovoljno kvalitetnog sadržaja kako bi svoje slobodno vrijeme provodili učenjem, stjecanjem dodatnog znanja, vještina, prijatelja i kompetencija koje će im proširiti nove vidike u različitim područjima te u budućnosti osigurati brojne mogućnosti.

Marketinški plan za Centar za posjetitelje Medvedgrad, te strateški dokument brendiranja, izrade web stranica i društvenih mreža dio je projekta „Poboljšanje posjetiteljskih kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom Prirode Medvednica“ CPM-09/2018, koji je ugovoren u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, prioritetne osi 6. „Zaštita okoliša i održivost resursa“, investicijskog prioriteta 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“ te specifičnog cilja 6c2 upravljanja odredištima prirodne baštine, na poziv na dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“ referentni broj: KK.06.1.2.01.
U okviru tog projekta Stella Antolović je bila ključna stručnjakinja i voditeljica svih projekata naručitelja.